Opis biljke
Divlji kesten je listopadno drvo do 25 – 30 m visine, krošnja okruglasta , gusto lisnata i kompaktna. Listovi imaju 3-7-9 listića na zajedničkoj dugačkoj peteljci, dugoj 15 – 20 cm. Cvjetovi su u velikim uspravnim, piramidalnim cvatovima. Plod je okrugli tobolac u promjeru oko 6 cm. Sjemenka je okruglasta, povrsina je pokrivena smeđom sjajnom lupinom.
Razmnožavanje
Divlji kesten se razmnožava sjemenkama i reznicama.
Rasprostranjenost
Drvo divljeg kestena potječe iz Indije i unutrašnjosti Azije, odakle se proširio po cijeloj Europi. Često je prisutan po gradskim drvoredima i parkovima.
Kemijska svojstva
Najvažniji sastojak sjemenki divljeg kestena je escin, mješavina različitih triterpenskih saponina.
Osim escina u plodu divljeg kestena su flevonoidi i tanini, a osim toga sadrži škrob, šećer, ulja i vitamine.
Ljekovitost
Saponini divljeg kestena sprječavaju nakupljanje tekućine u organizmu.
Sjemenke divljeg kestena mogu se primijeniti pri kroničnim venskim bolestima kao što su proširene vene, bolovi i osjećaj težine u nogama te u slučaju oticanja, grčeva ili svrbeža.
Pripravci od kore divljeg kestena pomažu kod proljeva, lišajeva, groznice i upalnih procesa crijeva.
Zaštita
Najčešći uzročnici bolesti divljeg kestena su: gljiva Guignardia aesculi, kestenov moljac miner Cameraria ohridella. U svrhu zaštite kestena koriste se mehaničke i kemijske metode suzbijanja uzročnika bolesti.
Sistematika
Carstvo: Plantae
Koljeno: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Sapindales
Porodica: Hippocastanaceae
Rod: Aesculus
Vrsta: Aesculus hippocastanum
D. Š., 6. d